Voda sačinjava najveći dio ljudskog tijela, ali i tijela biljke i bez nje ne bi mogli preživjeti. Važno je da u bašti obezbijedite obilno zalivanje vodom koja besplatno pada sa neba, te je logično da je treba sakupljati i čuvati u što većim količinama. Preko lišća bilje prima malu količinu vode iz atmosfere, ali najviše je upija iz tla, u vidu kiše ili podzemnih voda. U periodu suša, obično se koristi voda iz vodovoda, koja sadrži hlor i fluor. Dio hlora se oslobađa u vidu plina, dodavanjem vazduha, kada biljke polivamo gumom sa prskalicom. Drugi način oslobađanja hlora: ujutru napunite veću posudu vodom, te je obogatite vazduhom tako što ćete je što više miješati, a zatim je ostavite otkrivenu do večeri, kada je možete koristiti. Usjeve radije zalivajte obilato, u jednakim vremenskim razmacima, nego svakodnevno, laganim prskanjem. Na taj način se manje vode gubi isparavanjem, a neke biljke imaju dobrobiti kada se iscrpe tokom suvih razdoblja.To takođe pomaže biljkama da dublje puste korijenje u potrazi za vodom, te tako apsorbuju veći broj mikroelemenata. Ovaj stroži pristup navikava biljke da se malo više pobrinu same za sebe. Najbolje je zalivati rano ujutru i kasno uveče. Prednost kišnice je što je skoro iste temperature kao tlo, u bilo koje doba dana. To je nabolje za biljke koje vole tople uslove, kao što je paradajz i plavi patlidžan, čijem osjetljivom korjenju brzo mijenjanje temperature može biti stresno. Tokom dnevnih vrućina izbjegavajte zalivanje,jer će većina vode ispariti, a malo toga će se probiti u tlo. Vioda koja isparava olaskšava širenje pahuljaste i sive plijesni.
Korišćenje vode iz vodovoda može biti skupo, pa nastojte da bude efikasno – zalivajte samo kad je potrebno. Ako živite u sušnim predjelima, izbjegavajte uzgoj spanaćaa, a umjesto njega probajte uzgoj zamjenskog novozelandskog spanaća, koji dobro podnosi sušu. Usjevi koji zahtijevaju više vode, kao što su zelena salata, bosiljak, mogu se zasaditi u polusjenci, ispod stabla ili između visočijih, jednako žednih usjeva, kao paradajz, patlidžan ili slatki kukuruz.
Da biste bili sigurni da voda kojom zalivate biljke doseže do njihovih žednih korijenja, napravite sami lijevke i umetnite ih u tlo pored biljke i tako vodu usmjerite prema dolje.
Pazite pritom da ne skvasite listove, jer to podstiče razvoj bolesti.
Malčovanje usjeva slamom ili kompostom nakon zalivanja pomaže sprečavanju isparavanja i što dužem zadržavanju vlage u tlu. Pjeskovito tlo isušuje najbrže, dok glinovite vrste tla zadržavaju vodu. Ako stavite sloj dobrog komposta na tlo, pomoći ćete i pjeskovitom i glinenom tlu da usvoji i zadrži neke odlike ilovače.
M.D.Popović

---

Nedostatak vode pospješuje razvoj sjemenja
Lisnati usjevi kao što su spanać i zelena salata više vole tlo koje je stalno vlažno. Ako je zemlja suva, to „shvataju“ kao da će umrijeti od žeđi. Kao odgovor na to, prestaju da proizvode lišće i umjesto toga počinju da rastu ka gore i stvaraju semenje. Nijedna biljka ne želi da prekrši pravilo evolucije – da umre, a da za sobom ne ostavi nikakve potomke. Stvaranje sjemenja ukazuje na to da će biljka ubrzo završiti životni ciklus, a urod će imati gorak ukus. Suva zemlja utiče i na korjenaste biljke, kao što je šargarepa, koja se može raspuknuti, jer im je korjenje poslije suvog perioda ponovo nabubri i to ih uništi.